Poduzimanje koraka u borbi protiv klimatskih promjena: UK i međunarodni napori
Poslovanje Ono što se nekada smatralo divljim pretjerivanjem danas je sve veća briga za sigurnost budućih generacija. Klimatske promjene rezultat su godina zanemarivanja onečišćenja i nemoralne brze ekspanzije globalne ekonomije. Dokazi se brzo povećavaju da je potrebno pokrenuti mjere za borbu protiv klimatskih promjena dok šteta još nije potpuno nepovratna.
Podaci su pokazali da se površinska temperatura planeta povećala za cijeli stupanj Celzija u posljednjih 100 godina. To je bez sumnje rezultat stoljeća zagađenja koje je ostavila industrija. Daljnja analiza je pokazala da se dodatnih 10% povećanja temperature dogodilo kasnije u 21. stoljeću. Zbog porasta globalnih temperatura, prosječna stopa razine mora također je porasla za alarmantnih 200%, kako je navedeno u skupu podataka za 2006.-2018.
Povećanje razine oceana dovelo je do poremećaja vremenskih obrazaca, što je rezultiralo izvansezonskim olujama, uraganima i oceanskim strujama koje su se počele pojavljivati sve više kako vrijeme odmiče. Ove činjenice oslikavaju užasnu sliku budućnosti čovječanstva, u kojoj je planet toliko oštećen da je postao nenastanjiv.
Sadržaj
- Klimatske promjene zahtijevaju globalna rješenja
- COP26 i UK: velika očekivanja i prilike
- Zajednički napori za spašavanje planeta
- Završne misli
Klimatske promjene zahtijevaju globalna rješenja
Bilo je nekoliko pokušaja borbe protiv klimatskih promjena, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, tijekom godina. Neki su pokušaji utrli put prema velikim inicijativama koje dobro rade, dok su drugi propale u nepostojanje zbog nedostatka pravila i akcije.
Prvi zakon o klimatskim promjenama koji su usvojile nacije svijeta predložen je i prihvaćen tijekom Prvog summita o Zemlji, također poznatog kao Znanstvena konferencija UN-a. Summit je održan u Stockholmu u Švedskoj od 5. do 16. lipnja 1972. i na njemu su sudjelovali predstavnici svih nacija na Zemlji. Na summitu se raspravljalo o rastućoj zabrinutosti zbog promjena u okolišu uzrokovanih neodgovornom gradnjom, uništavanjem zelenih površina i ugroženosti divljih životinja.
Predložena su utvrđena načela očuvanja i unapređenja čovjekovog okoliša, nakon čega je uslijedila izrada akcijskog plana s ključnim elementima koje bi svaka država trebala ispuniti u određenom roku. Ova je Deklaracija bila prvi put u povijesti čovječanstva koja je skrenula pozornost na sve veću hitnost prevencije klimatskih promjena.
Drugi važan korak u borbi protiv klimatskih promjena bio je Protokol iz Kyota, usvojen 1997. Protokol iz Kyota detaljno je opisao trenutno stanje okoliša i ukazao na važne promjene koje bi svaka zemlja morala napraviti kako bi započela proces ozdravljenja. Slično Deklaraciji prihvaćenoj tijekom Prvog summita o Zemlji, Protokol iz Kyota zalagao se za smanjenje razine emisije CO2 na globalnoj razini i stvaranje zakona koji bi sankcionirali veće korporacije koje onečišćuju.
Nažalost, Protokol se nije provodio do 2005. godine zbog dugog popisa izmjena koje su podnijele različite zemlje. Kao takav, dokument je naišao na oštre kritike i na kraju je odbačen.
Protokol iz Kyota živio je u obliku Pariškog klimatskog sporazuma. Na sličan način, Pariški klimatski sporazum pozvao je članice UN-a na hitnu akciju protiv klimatskih promjena. I opet, vrlo sličan Protokolu iz Kyota, naišao je na kritike zbog nedostatka poticaja i kazne za nepoštivanje. Sporazum nije uspio održati popularnost među članicama UN-a tako što nije instalirao namjenski odjel za praćenje trenutnih ciljeva u zemlji i procjenu jesu li se svi uključili. Poznati primjer kako je dokument potpuno propao je da se Brazil obvezao smanjiti emisiju CO2 za 2% godišnje , počevši od 2040. godine, što cijeli proces čini potpuno besmislenim.
Godinama kasnije, Konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) održana je kao de-facto organizacija za borbu protiv klimatskih promjena. Ovogodišnji summit održat će se u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog 2021.
COP26 i UK: velika očekivanja i prilike
Ujedinjeno Kraljevstvo odabrano je kao kandidat za domaćina COP-a na prošlogodišnjem samitu. Odluka je naišla na odobravanje drugih naroda. Ujedinjeno Kraljevstvo dugo je podupiralo akciju klimatskih promjena, idući toliko daleko do obećanja da će smanjiti svoje emisije na nulu do 2050. Unatoč problematičnoj političkoj pozadini, zemlja je uspjela djelomično smanjiti razine emisija za 44% između 1990. i 2018. , unatoč rastu gospodarstva od 75%.
Međutim, UK klimatske promjene bitka nije prošla onako dobro kako su se očekivali prvobitni planovi. Unatoč tome što je uspjela smanjiti razinu emisija, Ujedinjeno Kraljevstvo se moralo odustati od provođenja nekih svojih dugoročnih ciljeva vezanih uz klimu. Kad se Brexit dogodio, mnogi analitičari za okoliš bojali su se da bi nesposobnost Ujedinjenog Kraljevstva da sudjeluje u EU-ovom sustavu trgovanja emisijama negativno utjecati na globalne odnose. Još uvijek je neizvjesno hoće li shema trgovanja dopustiti zemljama koje nisu članice EU-a da sudjeluju u budućnosti.
Unatoč zaostajanju u ispunjavanju svog akcijskog plana za klimatske promjene, Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo je potpuni popis od 200 promjena koje je potrebno provesti kako bi se postigli dugoročni ciljevi.
Zajednički napori za spašavanje planeta
Iako je Ujedinjeno Kraljevstvo poduzelo mnoge korake prema izradi plana borbe protiv klimatskih promjena, to je projekt zajednice na globalnoj razini - svatko treba dati sve od sebe kako bi očuvao okoliš. Jedno od glavnih problema s povlačenjem globalnih inicijativa od poduzimanja mjera za klimatske promjene je čisto političko. Mnoga državna tijela nisu sigurna žele li mijenjati infrastrukturu i poslovnu granu jer strahuju da bi njihovo gospodarstvo moglo destabilizirati.
Međutim, podaci pokazuju da su ekološki najosviještenije zemlje na svijetu one s uspješnim, izvrsnim gospodarstvom, čime se povlači korelacija s uspjehom i politikama klimatskih promjena. Promjene na bolje ne destabiliziraju gospodarstvo. Zapravo, dugoročne promjene donose nove mogućnosti za unutarnje prihode koji vraćaju sva početna ulaganja i troškove.
Nitko ne traži od svijeta da postane ujedinjena utopija koja po cijele dane pjeva skladbe. Sve što je potrebno je malo više ekološke svijesti i malo žrtve kako bi se smanjila razina onečišćenja.
Završne misli
Podaci pokazuju alarmantno povećanje razine onečišćenja u cijelom svijetu, pri čemu temperature rastu sve više svake godine. Istini za volju, šteta koja je već nanesena planeti je nepovratna. Međutim, daljnja šteta može se izbjeći ako nacionalni čelnici preuzmu inicijativu u provedbi važnih promjena. Uostalom, postoji samo jedan planet, Zemlja, i samo toliko vremena prije nego što dođemo do kritične točke u kojoj nema povratka.
Udio: